ASTRONMIJA - GODIŠNJA DOBA
početna astronomija godišnja doba
Godišnja doba su razdoblja koju obilježavaju promjene vremena i količine dnevne svjetlosti. Na Zemlji su godišnja doba rezultat Zemljine orbite oko Sunca i Zemljinog osovinskog nagiba u odnosu na ekliptičku ravninu.
U umjerenim i polarnim regijama godišnja doba su obilježena promjenama u intenzitetu sunčeve svjetlosti koja dopire do Zemljine površine, čije varijacije mogu dovesti do toga da životinje prođu u stanju hibernacije ili da se migriraju, a biljke su u mirovanju.
Različite kulture određuju broj i prirodu godišnjih doba na osnovu regionalnih varijacija.
   PROLJEĆE: 20. mart 2026 u 15:44
Proljeće  po konvenciji na severnoj Zemljinoj polulopti traje dio marta, cijeli april, maj  i dio juna, a na južnoj Zemljinoj polulopti dio septembra, cijeli oktobar, novembar i dio decembra.
Prvi dan proljeća, tzv. proljetna ravnodnevnica, koja obično pada oko 21. marta, dan i noć traju približno 12 sati.
   LJETO: 21. juni 2026. u 10:21
Ljeto, godišnje doba između proljeća i jeseni. U sjevernom umjerenom pojasu u tom periodu Sunčeve zrake obasjavaju okomito površinu Zemlje i to sukcesivno na geografskim širinama od sjeverne obratnice (paralela na 23°26'21"N) do ekvatora.
 JESEN: 23. septembar 2026 u 02:06
Početak jeseni, astronomski se definirana kao dan ekvinocija, odnosno sveukupnog izjednačenja svjetlosti i mraka.
Sunce će,jesenje ravnodnevnice, početi da se spušta ispod linije nebeskog ekvatora i njegova svjetlost bivat će postepeno sve slabija, a noći sve duže.
Svoju najnižu tačku na nebeskoj kupli Sunce će dosegnuti na prvi dan zime.
   ZIMA: 21. decembar 2026 u 21:48
Zima nastupa u trenutku kada se Sunce nalazi točno iznad obratnice druge hemisfere. Tada je dan najkraći i naziva se zimska kratkodnevnica ili zimski solsticij.
Određena polutka Zemljine kugle (sjeverna ili južna) najmanje je izložena Sunčevim zrakama, neovisno o odaljenosti od Sunca.
 ASTRONMIJA