Indeksa kvalitete zraka za Federaciju Bosne i Hercegovine usklađen sa Europskim indeksom kvalitete zraka (EEA)
Indeks kvalitete zraka omogućava bolje razumijevanje trenutnog stanja kvalitete zraka u mjestu u kojem živimo.
Pomoću aktuelnih podataka, korisnici mogu dobiti uvid u kvalitetu zraka u realnom vremenu, a kako bi shodno tome i ovisno o kategoriji stanovništva kojoj pripadaju, mogli prilagoditi svoje dnevne aktivnosti, tako da njihovo zdravlje ne bude ugroženo.
Indeks se temelji na vrijednostima koncentracije do pet ključnih polutanata, uključujući:
- Čestice (PM10) – lebdeće čestice manje od 10 mikrometara (µm)
- Fine čestice (PM2.5) – lebdeće čestice manje od 2,5 mikrometara (µm)
- Ozon (O3)
- Azot dioksid (NO2)
- Sumpor dioksid (SO2)
Indeks kvalitete zraka odražava potencijalni uticaj kvalitete zraka na zdravlje, vođen polutantom čije su koncentracije u datom trenutku najgore zbog povezanih zdravstvenih uticaja.
Važećom regulativom u FBiH su postavljene granične vrijednosti kvaliteta zraka na kratkoročnom (satnom ili dnevnom) i dugoročnom (godišnjem) nivou, kao što je slučaj i sa zakonodavstom EU. Dugoročne granične vrijednosti su strožije jer dugoročna izloženost zagađujućim materijama može izazvati ozbiljne zdravstvene posljedice. Indeks pokazuje kratkoročno stanje kvalitete zraka, a ne dugoročno (godišnje), koji se međusobno znatno mogu razlikovati.
Indeks kvalitete zraka nije alat za provjeru usklaĐenosti sa propisanim graniČnim vrijednostima kvaliteta zraka i ne moŽe se koristiti u tu svrhu.
Metodologija
Indeks kvalitete zraka koristi izmjerene podatke u realnom vremenu o kvaliteti zraka koji se službeno prijavljuju sa stanica za monitoring kvalitete zraka na području Federacije BiH. Indeks se proračunava i ažurira svaki sat na osnovu prethodno izmjerenih vrijednosti. Podaci koji se koriste za proračun indeksa su automatski, nevalidirani podaci, te može doći do značajnih odstupanja u odnosu na validirane podatke (satni i dnevni prosjeci).
Nedostaci su mogući zbog tehničkih nedostataka na samim uređajima za mjerenje i usljed mjernih grešaka na koje operateri stanica ne mogu imati uticaj u realnom vremenu.
Vrijednosti koncentracija pet ključnih polutanata određuje nivo indeksa kvaliteta zraka koji odražava kvalitetu zraka na svakoj stanici za praćenje. Indeks odgovara najnepovoljnijem nivou za bilo koji od pet zagađujućih materija.
Sve vrijednosti izražene su u mikrogramima po metru kubnom zraka (µg/m³ ) i iste se neće prikazivati kao vrijednosti indeksa. Vrijednost indeksa će se prikazivati u obliku tekstualnih poruka (odličan, dobar, umjeren, zagađen, jako zagađen, izuzteno zagađen) ili ocjenom od 1 do 6 (1 – odličan, 6 – izuzetno zagađen).
Automatske stanice se prema kategorizaciji tipa stanice dijele na saobraćajne i industrijske/pozadinske.
Vrijeme usrednjavanja
Za određivanje nivoa IKZ koriste se satne koncentracije svih pet zagađivača (PM2.5, PM10, NO2, O3, SO2 ).
Određivanje indeksa za saobraćajne stanice
Prilikom određivanja indeksa za prometne stanice koriste se podaci sa svih dostupnih zagađivača. Međutim, stanica je obojena u punoj boji samo kada su dostupni podaci za NO2 i PM (PM2.5 , PM10 ili oboje), u suprotnom je stanica obojena poluprozirno.
Određivanje indeksa za industrijske i pozadinske stanice
Slično tome, na industrijskim i pozadinskim stanicama, indeks se određuje za sve stanice, ali samo one stanice s podacima za najmanje tri zagađivača: NO2, O3 i PM (PM2.5 , PM10 ili oba) obojene su u punoj boji, tj. ako nemaju podatke za sva tri zagađivača, stanica se boji poluprozirno.
Stanice koje nemaju podatke za određene polutante.
Kako bismo izbjegli isključivanje stanica koje ne prijavljuju podatke za sve polutante, indeks se računa za sve monitoring stanice s podacima za barem jedan polutant. Stanice koje ne prijavljuju podatke za najmanji broj polutanata za tu vrstu stanice prikazane su kao poluprozirni krugovi, što ukazuje da indeks nije izračunat s minimalnim potrebnim polutantima. Stanica je obojena sivom bojom osim ako je indeks u području gdje se opisuje kao vrlo i izuzetno zagađen zrak, tada se koristi trenutna boja indeksa. Ovo znači da se, bez obzira što nema minimalnog broja polutanata, indeks i dalje računa, ali mu se ne dodjeljuje kategorija, osim u navedenim slučajevima.
Rasponi koncentracija i nivoi indeksa
IKZ rasponi koji određuju pragove kategorija povezani su sa uticajima na zdravlje, posebno sa faktorom rizika smrtnosti usljed kratkotrajne izloženosti.
Prva dva raspona (odličan i dobar) postavljena su na osnovu Smjernica za kvalitet zraka Svjetske zdravstvene organizacije (AQG, koje je SZO objavila 2021. godine) o dugoročnoj i kratkoročnoj izloženosti. Za SO2 , koji nema definiran dugoročni nivo AQG-a, umjesto toga korištena je godišnja granična vrijednost u revidiranoj Direktivi o kvaliteti ambijentalnog zraka (EU 2024/2881).
Viši stepen zagađenja (umjereno, zagađen, vrlo zagađen, izuzetno zagađen) prvo je definisan za PM2.5 uzimajući u obzir privremene ciljeve SZO, a zatim za ostale zagađivače procjenom ekvivalentnih zdravstvenih rizika onima za PM2.5 .
Kategorija "Vrlo zagađen" za O3 prilagođena je kako bi se uskladila s pragom informiranja EU, osiguravajući bolju komunikaciju s javnošću.
Ostali nivoi zagađivača su zaokruženi kako bi odgovarali nivoima upozorenja i informisanja EU.
Tabela Kategorije prema vrijednostima indeksa kvalitete zraka za različite polutante
Polutant |
Vrijednosti indeksa (zasnovan na koncetraciji polutanta u µg/m3) | |||||
| Odličan | Dobar | Umjeren | Zagađen | Vrlo zagađen | Izuzetno zagađen | |
| Čestice manje od 2.5 µm (PM2.5) | 0-5 | 6-15 | 16-50 | 51-90 | 91-140 | > 140 |
| Čestice manje od 10 µm (PM10) | 0-15 | 16-45 | 46-120 | 121-195 | 196-270 | > 270 |
| Ozon (O3) | 0-60 | 61-100 | 101-120 | 121-160 | 161-180 | > 180 |
| Azot dioksid (NO2) | 0-10 | 11-25 | 26-60 | 61-100 | 101-150 | > 150 |
| Sumpor dioksid (SO2) | 0-20 | 21-40 | 41-125 | 126-190 | 191-275 | > 275 |
Metodološka dokumentacija i dodatne informacije
Evropski indeks kvaliteta zraka zajednički su razvili Generalni direktorat za okoliš Evropske komisije i Evropska agencija za okoliš kako bi informirali građane i javne vlasti o nedavnom stanju kvalitete zraka širom Evrope. Detaljno objašnjenje metodologije koja se primjenjuje za određivanje nivoa koncentracija, nivoa indeksa i zdravstvenih poruka može se pronaći u Izvještaju ETC HE 2024/17: Revizija EEA o evropskim opsezima indeksa kvalitete zraka
| Obavještenje za javnost | ||
| Index i satne vrijednosti | ||
| Satne vrijednosti za stanice: | ||
|---|---|---|
| KS | IvanSedlo | Hadžići |
| Ilidža | Saraj Polje | |
| Otoka | Vijećnica | |
| Bjelave | Vogošća | |
| Ilijaš | ||
| ZDK | Visoko | |
| KakanjCentar | KakanjOpćina | |
| Vareš | Brist | |
| Tetovo | Zenica centar | |
| Radakovo | Vranduk | |
| Maglaj | Tešanj | |
| SBK | Travnik | Jajce |
| PK | Goražde | |
| USK | Bihać | |
| K10 | Livno | |
| HNK | Mostar B.Brijeg | Mostar kampus |
| TK | Živinice | Trnovac |
| Skver | BKC | |
| Bukinje | Lukavac | |
| Prosječne dnevne vrijednosti: | ||
| dnevne | 30-o dnevne | mjesečne |
| KS | IvanSedlo | Hadžići |
| Ilidža | Saraj Polje | |
| Otoka | Vijećnica | |
| Bjelave | Vogošća | |
| Ilijaš | ||
| ZDK | Visoko | |
| Kakanj centar | Kakanj općina | |
| Vareš | Brist | |
| Tetovo | Zenica centar | |
| Radakovo | Vranduk | |
| Maglaj | Tešanj | |
| SBK | Travnik | Jajce |
| PK | Goražde | |
| USK | Bihać | |
| K10 | Livno | |
| HNK | Mostar B.Brijeg | Mostar kampus |
| TK | Živinice | Trnovac |
| Skver | BKC | |
| Bukinje | Lukavac | |
| Mogući efekti na zdravlje i preporuke | ||
| Metodologija izrade indeksa kvaliteta zraka | ||
| Zakonska regulativa | ||
| Izvještaji | ||