Pojam i definicija suše
Iako se može sresti u skoro svim dijelovima svijeta, karakteristike suše variraju od regiona do regiona. Definisanje suše je stoga teško i zavisi od regionalnih različitosti i potreba, ali i od perspektive iz koje se ovaj fenomen posmatra. Bez obzira na to za koje potrebe se definiše suša, neophodno je da ova definicija uključuje i odstupanje aktuelnog odnosa između padavina i evapotranspiracije na nekom području od normalne vrijednosti ovog odnosa određenog za višegodišnji niz podataka. Također je važno uzeti u obzir i vremensku raspodjelu (padavinski režim, kašnjenje početka kišne sezone, vezu između pojave padavina i fenoloških faza najznačajnijih ratarskih kultura u posmatranom području), kao i efikasnost padavina (intenzitet padavina, broj kišnih epizoda). Drugi klimatski faktori kao što su visoke temperature, velike brzine i jačine vjetra i niska relativna vlažnost, često su povezani sa pojavom suše u mnogim područjima svijeta i mogu značajno pogoršati njene posljedice.
Suše koje su posljednjih godina pogodile i razvijene i zemlje u razvoju imale su značajan uticaj na ekonomiju i životnu sredinu ovih zemalja, pojačavajući ranjivost cijelog društva na ovu elementarnu nepogodu. Suša predstavlja uslove pri kojima je prisutan značajan deficit vlage koji može nepovoljno uticati na sav živi svijet u nekom regionu. Suša je podmukla prirodna nepogoda koja se, nasuprot drugih prirodnih katastrofa, pojavljuje polagano, traje dugo i zahvata velika područja.
Može se razmatrati sa četiri aspekta (meteorološki, hidrološki, poljoprivredni i socio-ekonomski).
Meteorološka suša se javlja kao posljedica nedostatka ili potpunog izostanka padavina u toku dužeg vremenskog perioda na određenom prostoru. Ovaj nedostatak se definiše kao odstupanje količine padavina od normale, tj. od višegodišnjeg prosjeka.
Kod poljoprivredne suše, deficit padavina se uzima u razmatranje zajedno sa fizičkim i biološkim aspektima biljaka, interakcijama unutar sistema zemljište – biljka – atmosfera i bilansa između potreba biljaka za vodom i raspoloživih rezervi vode, što kao posljedicu može imati pad prinosa.
O hidrološkoj suši možemo govoriti kada se deficit padavina reflektuje na podzemne vode, strujanje/tok vode i zalihe u rezervoarima.
Konačno, socio-ekonomska suša bi mogla da se definiše kao događaj kada su potrebe za vodom veće od mogućnosti da se ona obezbjedi agrotehničkim mjerama. Pomenuti koncept suše odražava jaku povezanost između suše i ljudskih aktivnosti.
Indeks suše
Za ocjenu uslova vlažnosti danas se u svijetu koriste brojni indeksi suše, a jedan od najčešće primjenjivanih je SPI - Standardizirani Indeks Padavina (McKee i sar., 1993). Softver za računanje SPI je dostupan na web sajtu: http://www.nadss.unl.edu.
SPI index je vrlo popularan pokazatelj uslova vlažnosti obzirom da zahtjeva samo podatke o količini padavina. Za proračun zahtijeva najmanje tridesetogodišnji niz mjesečnih podataka o količini padavina, a računa se za različite vremenske skale 1,2,3,6,12,24,i 48 mjeseci, što mu omogućava da prati kratkoročne zalihe vode (važno za poljoprivredu) i dugoročne zalihe vode koje su povezane s protokom vode u rijekama, nivoom vode u jezerima i podzemnim bunarima (važno za hidrologiju). Ovaj dugoročni izveštaj je postavljen na raspodjele vjerovatnoća koji se zatim transformiše u normalnu raspodjelu što znači da je srednji SPI za željenu lokaciju i period jednak nuli (Edwars&McKee 1997).
Metodologija prognoziranja stanja vlažnosti tla (SPI)
U Odsjeku za agrometeorologiju pri Sektoru primijenjene meteorologije FHMZ-a BiH, operativno praćenje suše se zasniva na proračunu Standardiziranog indeksa padavina (SPI) na osnovu padavina registrovanih u proteklih 30, 60 i 90 dana. Vrijednosti SPI iznad 0 određuju vlažne uvjete, a vrijednosti ispod 0 sušne uvjete.
Poznavanje vrijednosti SPI indeksa ima veliku primjenu. Kako se SPI može računati za različite vremenske skale (od jednog do više uzastopnih mjeseci), ovaj indeks omogućava indirektno praćenje procjene kratkoročnih i dugoročnih zaliha vode, te predstavlja dobar indikator za poljoprivednu i hidrološku sušu. Uspostavom sistema praćenja suše značajno bi se mogle ublažiti njene štetne posljedice na poljoprivredne usjeve, opasnost od požara, provođenje navodnjavanja, itd. Obzirom da se posljednjih godina Bosna i Hercegovina, kao i većina zemalja u regionu, suočava sa posljedicama klimatskih promjena koje se između ostalog očituju i kroz pojavu sve učestalijih ekstremnih vremenskih prilika, prije svega poplava i učestalih suša, uspostavu ovakvog sistema monitoringa smatramo prioritetnim.