| Za analizu vremena u 2006.
godini koristili smo podatke sa dvanaest meteoroloških stanica u Federaciji
BiH. Uporedni podaci srednjih godišnjih temperatura zraka i godišnjih
suma padavina za ove stanice dati su na Grafu 1. U komentarima su
korištena prosječna odstupanja za cijelu teritoriju Federacije BiH.
|
|
|
|
|
Graf 1. |
| Vidljivo je da je 2006. godina po srednjoj
temperaturi zraka bila približno za oko 0.4°C toplija od višegodišnjeg
prosjeka. Takođe je vidljivo da su sume padavina bile nešto manje
od višegodišnjeg prosjeka. |
| Po sezonama bi situacija izgledala ovako:
ZIMA 2005/2006. godine (Graf 2a)
je bila nešto hladnija od višegodišnjeg prosjeka, s tim što je decembar
bio u granicama prosjeka, januar znatno hladniji, dok je februar
bio nešto hladniji od višegodišnjeg prosjeka. Sume padavina su bile
iznad višegodišnjeg prosjeka, čemu najviše dopriosi decembar mjesec,
dok su januarske i februarske sume padavina bile nešto ispod prosjeka.
|
|
|
|
|
Graf 2a |
PROLJEĆE
2006. godine (Graf 2b) bilo je u pogledu srednje temperature
u granicama višegodišnjeg prosjeka, s tim što je mart bio ispod
prosjeka, april je bio topliji, a maj u granicama višegodišnjeg
prosjeka. Što se tiče padavina, proljeće je bilo nešto iznad višegodišnjeg
prosjeka. Sume padavina su u martu bile iznad prosjeka, dok su u
aprilu i maju bile u granicama višegodišnjeg prosjeka. U martu je
na našim planinama zabilježena do sada najveća visina snježnog pokrivača,
akumulirana tokom zime. Na Bjelašnici je, naprimjer, registrovano
345 cm snježnog pokrivača. |
|
|
|
|
Graf 2b |
LJETO 2006.
godine (Graf 2c) bilo je u granicama višegodišnjeg prosjeka u pogledu
srednje temperature. Sume padavina su bile nešto iznad višegodišnjeg
prosjeka, s tim što je najviše padavina bilo u mjesecu augustu,
posebno u istočnim krajevima zemlje. Tok temperature je bio veoma
neujednačen i smjenjivali su se kraći i topli periodi, tako da su
u junu zabilježeni apsolutni maksimumi za ovaj mjesec u mnogim krajevima
BiH. |
|
|
|
|
Graf 2c |
JESEN 2006.
godine (Graf 2d) bila je u pogledu srednje temperature
nešto iznad višegodišnjeg prosjeka. Sva tri mjeseca su bila toplija
od prosjeka, a oktobar je bio najtopliji (oko 2°C topliji od
višegodišnjeg prosjeka). Što se tiče padavina one su bile ispod
višegodišnjeg prosjeka. |
|
|
|
|
Graf 2d |
Decembar
2006. godine je bio nešto topliji od višegodišnjeg prosjeka,
dok su sume padavina bile ispod višegodišnjeg prosjeka. Tok vremena
je bio vrlo neujednačen. Prva polovina mjeseca je bila izrazito
topla, dok je druga bila nešto hladnija od višegodišnjeg prosjeka.
Početkom mjeseca bilo je dosta padavina u obliku kiše, dok je u
drugoj polovini mjeseca zabilježen snježni pokrivač u većini krajeva
BiH. Snježni pokrivač nije registrovan samo u dolini Neretve. |
| |
|
|
Za
analizu vremena u 2005. godini koristili smo podatke
sa dvanaest meteoroloških stanica u Federaciji BiH.
Uporedni podaci srednjih godišnjih temperatura zraka
i godišnjih suma padavina za ove stanice dati su na
grafikonima. U komentarima su korištena prosječna odstupanja
za cijelu teritoriju Federacije BiH, a podaci za određene
meteorološke stanice vide se iz priloženih tabela i
grafikona.
|
Vidljivo
je da je 2005. godina po srednjoj temperaturi zraka bila
približno za oko 0.4°C hladnija od višegodišnjeg prosjeka.
Tome najviše doprinose mjeseci februar i mart, koji su
bili znatno hladniji od višegodišnjeg prosjeka. Najtopliji
mjesec je bio juli sa srednjom temperaturom od 19.0°C.
Takođe je vidljivo da su sume padavina bile veće od višegodišnjeg
prosjeka. Interesantno je napomenuti da su najkišniji
bili mjeseci juli, august i septembar u kojima su sume
padavina bile znatno iznad višegodišnjeg prosjeka.
|
Po
sezonama bi situacija izgledala ovako: |
ZIMA
2004/2005. godine je bila nešto hladnija od višegodišnjeg
prosjeka, s tim što je decembar bio iznad prosjeka, januar
nešto hladniji, dok je februar bio znatno hladniji od višegodišnjeg
prosjeka. Suma padavina su bile iznad višegodišnjeg prosjeka,
s tim što su decembar i februar bili iznad prosjeka, a januar
nešto sušniji. |
|
|
PROLJEĆE
2005. godine bilo je u pogledu srednje temperature
u granicama višegodišnjeg prosjeka, s tim što je mart bio
znatno ispod prosjeka, dok su april i maj bili nešto iznad
višegodišnjeg prosjeka. Što se tiče padavina, proljeće je
bilo u granicama višegodišnjeg prosjeka.
Napomenimo da su u martu u mnogim mjestima oboreni rekordi
u pogledu minimalne temperature, kao i u visini sniježnog
pokrivača i broju dana sa snijegom. Najviše padavina je
palo krajem marta, tako da je to, uz topljenje postojećeg
sniježnog pokrivača, mjestimično izazvalo i poplave, naročito
u sjevernim krajevima Bosne. |
|
|
LJETO
2005. godine bilo je u granicama višegodišnjeg
prosjeka u pogledu srednje temperature. Sume padavina su
uglavnom bile iznad višegodišnjeg prosjeka, s tim što je
najviše padavina bilo u mjesecu julu i augustu, posebno
u istočnim krajevima zemlje. Tok temperature je bio veoma
neujednačen i smjenjivali su se kraći veoma hladni i topli
periodi, tako da je u junu zabilježen apsolutni maksimum
u Bihaću i Livnu, a apsolutni minimum u Mostaru. Takođe,
u julu mjesecu zabilježen je i apsolutni maksimum u Livnu
(37.6°C). |
|
|
JESEN
2005. godine bila je u pogledu srednje temperature
nešto iznad višegodišnjeg prosjeka. Dok su septembar i oktobar
bili u granicama prosjeka, oktobar je bio nešto topliji
od prosjeka. Što se tiče padavina one su bile ispod višegodišnjeg
prosjeka, čemu naročito doprinosi mjesec oktobar koji je
bio relativno sušan. |
|
|
Decembar
2005. godine je bio nešto topliji od višegodišnjeg
prosjeka, dok su sume padavina bile znatno iznad višegodišnjeg
prosjeka, posebno na početku mjeseca kada su u nekim krajevima
zabilježene i poplave. |
Promjenljivost
vremena u 2005. godini
Vrijeme
u 2005. godini je bilo izuzetno promjenljivo kako u pogledu
pojedinih vremenskih perioda, tako i u pogledu različitih
oblasti u BiH. To je posljedica rasporeda vremenskih prilika
na širem području Evrope. Dok je u Zapadnoj Evropi topliji
dio godine bio izuzetno sušan i ekstremno vruć, u Istočnoj
Evropi je preovladavalo oblačno vrijeme sa ekstremno velikim
padavinama i poplavama.
Ovo
se odrazilo i na raspodjelu temperatura i padavina na
području BiH. Na primjeru Sarajeva i Mostara smo pokazali
kako ova sutuacija izgleda u pogledu anomalija srednjih
pentadnih temperatura i anomalija pentadnih suma padavina.
Na
grafikonima 1. i 2. je uočljivo da su u Srednjoj i Istočnoj
Bosni temperature bile nešto ispod višegodišnjeg prosjeka,
a sume padavina iznad višegodišnjeg prosjeka, sa velikim
odstupanjima u pojedinim periodima. U februaru (druga
pentada) i martu (prva i druga pentada) registrovane su
veoma niske temperature pa su u drugoj pentadi marta zabilježeni
i apsolutni minimumi za ovaj mjesec u mnogim krajevima
BiH. Tada su zabilježene i ekstremno velike padavine,
pa je u Sarajevu zabilježena i rekordna visina snijega
za mart (64 cm). U pojedinim krajevima BiH krajem marta
zabilježene su i poplave. Zajednička karakteristika maja,
juna, jula i augusta je veoma hladan početak mjeseca,
a topao završetak mjeseca, pa su u zapadnim krajevima
zabilježeni i rekordi (apsolutna minimalna temperatura
u Mostaru početkom juna, apsolutni maksimumi u Mostaru,
Bihaću i Livnu krajem maja, juna i jula). Hladniji dijelovi
navedenih mjeseci bili su praćeni i velikim sumama padavina.
Promjenljivo
vrijeme je zabilježeno i u nastavku godine, što se vidi
sa grafikona po oscilacijama pentadnih anomalija. Rekordne
vrijednosti parametara nisu registrovane, ali su dosta
velike padavine zabilježene u četvrtoj pentadi septembra
i u drugoj pentadi decembra, što je mjestimino izazvalo
i poplave (Bila kod Travnika, Spreča kod Tuzle).
|
|
|
|
| |
|