Dana 20.07.2010. godine, aparati u Centru za seizmologiju,Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Sarajevu,registrovali su u 02 sati i 45 minuta zemljotres umjerene jačine 80 km sjeveroistočno od Sarajeva,na području Srebrenice.Magnituda potresa u hipocentru iznosila je 3.7 Richtera, a intenzitet u epicentru je bio V stepeni Merkalijeve skale.Prema preliminarnim podacima ovaj potres nije izazvao materijalnu štetu.
SEIZMIČNOST TERITORIJE SARAJEVA
Karta epicentara jacih potresa na teritoriji Sarajeva i okoline
u periodu od 1900-2000. godine.
Na samoj teritoriji grada Sarajeva gotovo svakodnevno se javljaju zemljotresi intenziteta manjeg od III
stepena Merkalijeve skale, koje registruju samo instrumenti. Epicentralna područja ovih poresa su Pale, Prača, Hrasno, Trebević, Vučja Luka i Vogošća. Snažniji zemljotresi su relativno rijetki. U toku jedne godine na teritoriji Kantona Sarajevo registruje se u prosjeku oko 100 zemljotresa. Dubina hipocentra se kreće od 4 do 30 km. Od tog broja, svake godine bude dva do tri zemljotresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti manju materijalnu štetu na građevinskim objektima. Od 1900. godine, tj. od kada se na ovom području zemljotresi instrumentalno registruju, zabilježeno je 74 zemljotresa čija magnituda je bila preko 3,0 Rihtera ili intenzitet veći od V stepeni Merkalijeve skale, odnosno to su zemljotresi koji su izazvali materijalne štete ili su odnijeli ljudske živote.
Prema
raspoloživim podacima, najjači zemljotres koji se osjetio na području grada Sarajeva (a koji je instrumentalno zabilježen) se desio 1962. godine. Epicentar zemljotresa je bio na planini Treskavici oko 30 km južno od centra grada Sarajeva. U epicentru intenzitet ovog zemljotresa je iznosio VIII, a na teritoriji centra grada iznosio je VII stepeni Merkalijeve skale.
Uzimajući u obzir ove tektonske i seizmotektonske karte (podloge) kao i kasnija proučavanja seizmičnosti teritorije BiH utvrđeno je da se područje grada Sarajeva nalazi u zoni izmedu VI i VII stepena MCS skale.
Posebnu pažnju treba posvetiti starijim građevinskim objektima koji nisu aseizmički projektovani i na kojima zemljotres intenziteta VII stepeni Merkalijeva skale može dovesti do strukturnih oštećenja. U periodu izmedu Drugog svjetskog rata i agresije na BiH, prilikom gradnje, uzimani su u obzir i seizmički parametri tako da na ovim objektima može doći samo do manjih oštećenja (opadanje maltera, manje pukotine u pregradnim zidovima, rušenje dimnjaka i sl.). U posljednje vrijeme (nakon završetka rata) aseizmičko projektovanje na teritoriji Sarajeva se gotovo i ne uzima u obzir, naročito kod izgradnje stambenih objekata.
Iako statički stabilni ovi objekti su vrlo “ranjivi” naročito na horizontalna pomjeranja tla koja se javljaju kod zemljotresa na većoj epicentralnoj udaljenosti tako da može doći do brojnih strukturnih oštećenja čime su ugroženi i ljudski životi. Prilikom gradnje na padinskim dijelovima mnoge stabilne padine su izvođenjem nestručnih zemljanih radova postale uslovno stabilne, tj. kod pojave zemljotresa može doći do klizišta i nastanka velike materijalne štete, na što treba posebno obratiti pažnju.
Karta seizmičkog intenziteta za širu teritoriju Sarajeva
“PROGNOZA” SEIZMIČNOSTI TERITORIJE SARAJEVA
Mada je vrlo nezahvalno
davati “prognozu” seizmičkih događanja za bilo koju teritoriju,
ipak na osnovu instrumentalnih podataka (kataloga), primjenjujući
matematičko-fizikalni model seizmičnosti, došlo se do zaključka
da se u narednih 100 godina na teritoriji grada Sarajeva mogu
očekivati zemljotresi maksimalnog intenziteta do VII stepeni
Merkalijeve skale. Zemljotresi tog intenziteta izazivaju materijalna
oštećenja na građevinskim objektima, uglavnom bez ljudskih žrtava.
Međutim, za vremenski period od 100 i više godina, prema ovim
prognozama, može doći do razornih zemljotresa na području planine
Treskavice, koji mogu izazvati ogromne materijalne štete na
građevinskim objektima na području Sarajeva i odnijeti mnogo
ljudskih života.