Indeks kvaliteta zraka nije opisan kao obavezna forma za izvještavanje o stanju kvaliteta zraka po važećim zakonskim propisima u našoj zemlji. Sličan je status indeksa kvaliteta zraka i u većini drugih zemalja, međutim, zbog potrebe za jednostavnijim pristupom u opisu stanja kvaliteta zraka, njegovom uticaju na pojedine grupe stanovništva i preporuke za ponašanje stanovništva na način koji bi bio razumljiv većini stanovništva, sve veći broj institucija i organizacija koje prezentuju rezultate monitoringa kvaliteta zraka koriste indeks kvaliteta zraka. Ne postoji univerzalna formula za prezentovanje i izračunavanje indeksa kvaliteta zraka i u mnogim zemljama su uvažene lokalne specifičnosti pri načinu računanja indeksa.
Prijedlog indeksa kvaliteta zraka je urađen od strane Federalnog hidrometeorološkog zavoda na osnovu stručnih iskustava iz oblasti monitoringa kvaliteta zraka u našoj zemlji, iskustava načina izrade i proračuna indeksa kvaliteta zraka drugih zemalja i institucija i na osnovu konsultacija obavljenih sa kolegama iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske. Obzirom da je Bosna i Hercegovina zemlja u kojoj je problem zagađenja zraka izražen u mnogim gradovima i sredinama potreba za ovakvim načinom informisanja javnosti je opravdana. Informisanje o stanju kvaliteta zraka putem indeksa ne isključuje zakonski propisane načine informisanje javnosti o stanju kvaliteta zraka.
Ukoliko bi se od strane institucija i organizacija koje se bave informisanjem javnosti o stanju kvaliteta zraka na prostoru Bosne i Hercegovine prihvatio jedinstven način računanja i prezentovanja indeksa kvaliteta zraka izbjegla bi se mogućnost konfuzije koja bi nastala ukoliko bi veći broj institucija i organizacija počeo proračunavati indekse kvaliteta zraka po proizvoljnom odabiru metodologije. Želja nam je da uz saradnju drugih nadležnih institucija koje se bave monitoringom i prezentovanjem stanja kvaliteta zraka i nadležnih zdravstvenih institucija uspostavimo način proračuna i prezentovanja indeksa kvaliteta zraka koji će na što je moguće objektivniji i praktičniji način informisati javnost o stanju kvaliteta zraka na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine.

• Indeks kvaliteta zraka (u daljnjem tekstu Indeks, ili IKZ) predstavlja vrijednost stanja posmatranih zagađujućih materija izmjerenih na pojedinom mjernom mjestu predstavljen na jednostavan i većini osoba lako razumljiv način.
• Indeks uz izraženu brojčanu vrijednost sadrži i preporuku o prilagođavanju aktivnosti stanovništva zraka kao i napomenu o rizicima za pojedine grupe stanovništva u skladu sa stanjem kvaliteta zraka u određenom trenutku. Ova preporuka je izrađena ili potvrđena od strane nadležnih zdravstvenih institucija u Bosni i Hercegovini.
• Indeks se izražava brojčanom vrijednošću, bojom i imenom kvalitativne kategorije.
• Brojčana vrijednost Indeksa se izražava u rasponu od 0-500 i podjeljena je u šest kvalitativnih kategorija:
  1. Dobar (brojčana vrijednost od 0-50, označava se zelenom bojom);
  2. Umjeren (brojčana vrijednost od 51-100, označava se žutom bojom);
  3. Nezdrav za osjetljive grupe (brojčana vrijednost od 101-150, označava se narandžastom bojom);
  4. Nezdrav (brojčana vrijednost od 151-200, označava se crvenom bojom);
  5. Vrlo nezdrav (brojčana vrijednost od 201-300, označava se ljubičastom bojom);
  6. Opasan (brojčana vrijednost viša od 301, označava se smeđom ili crvenosmeđom ili kestenjastom bojom).
• Druge grafičke značajke prikaza Indeksa se prikazuju prema rješenju institucije koja ga prezentira.
• Brojčana vrijednost Indeksa ne predstavlja koncentraciju pojedine zagađujuće materije (polutanti) niti skupa zagađujućih materija (polutanata) izraženih u standardnoj mjernoj jedinici (mikrogram, miligram, ppb, ppm ...) Izražava se cijelim brojem.
• Brojčana vrijednost Indeksa je dobijena na osnovu matematičkih formula koje su primjenjene od strane većeg broja stranih institucija koje se bave prikupljanjem i prezentiranjem podataka i informacija o kvalitetu zraka. Prijedlog Indeksa za Bosnu i Hercegovinu je urađen po uzoru na Indeks kvaliteta zraka primjenjen od strane američke agencije za okoliš EPA, uz manje izmjene (Technical Assistance Document for the Reporting of Daily Air Quality – the Air Quality Index;U.S. Environmental Protection Agency;2016.). Te izmjene podrazumjevaju slijedeće: sve vrijednosti koncentracija u formulu za računja Indeksa se izražavaju u mikrogramima (lebdeće čestice, sumpordioksid, azotni oksidi i ozon), odnosno miligramima (ugljični monoksid). Granične vrijednosti koncentracija pojedinih zagađujućih materija su zaokruživane na cijeli broj i približene propisanim vrijednostima u važećim pravilnicima o vršenju monitoringa kvaliteta zraka u Bosni i Hercegovini. Smatramo da nisu urađene drastične izmjene vrijednosti ovih graničnih vrijednosti.
  Značajna izmjena u odnosu na američki model je ta što se u slučaju kada dvije ili više zagađujućih materija imaju izmjerene koncentracije koje odgovaraju kategorijama indeksa Nezdrav ili Vrlo nezdrav vrijednost indeksa mjernog mjesta automatski prebacuje u slijedeću kategoriju dodavanjem 50 indeksnih brojeva (u slučaju kada su dvije ili više zagađujućih materija u okviru kategorije „Nezdrav“), odnosno 100 indeksnih brojeva (u slučaju kada su dvije ili više zagađujućih materija u okviru kategorije „Vrlo nezdrav“). U slučaju kada su koncentracije dvije ili više zagađujućih materija u okviru kategorije „Opasan“, dodaje se vrijednost do 100 indeksnih poena s tim da maksimalni ukupni broj vrijednosti Indeksa ne prelazi 500. U ovom slučaju kategorija Indeksa ostaje ista („Opasan“).
  Vrijednosti indeksa za svaki pojedini polutant ostaje ista u ovim slučajevima. U ovom slučaju lebdeće čestice različitih dimenzija (PM10 i PM2.5 ) ukoliko se uporedo mjere na istom mjernom mjestu – se ne tretiraju kao dva polutanta.
• Brojčana vrijednost Indeksa se proračunava za svaku zagađujuću materiju koja se mjeri na pojedinom mjernom mjestu (sumpordioksid, lebdeće čestice PM10 i PM2.5, ugljični monoksid, ozon, azotni dioksid).
• Vrijednost Indeksa se automatski proračunava na osnovu podatka prenešenih u stvarnom vremenu sa mjernih stanica na serverske jedinice za prikupljanje podataka. Tehnički nije izvodivo da se na ovaj način prenešeni podaci kontinuirano kontrolišu i validiraju prije nego se objave na internet stranicama. Stoga je neophodno na internetskom prikazu stranice koja prezentuje Indeks na uočljiv i jasan način postavi obavijest ili napomena koja pojašnjava da su podaci automatski prenešeni, nekontrolirani i nevalidirani. Napomena treba sadržavati i uputu o načinu dobijanja validiranih podataka o koncentracijama polutanata i vrijednostima Indeksa za pojedino mjerno mjesto i period.
• Proračun indeksa za polutante koji se računa na osnovu koncentracija u posljednjih 24 sata se vrši ukoliko je u proteklom periodu od 24 sata postojalo najmanje 18 satnih mjerenja, odnosno na server prenešenih rezultata mjerenja.
• Proračun indeksa za polutante koji se računa na osnovu koncentracija u posljednjih 8 sati se vrši ukoliko je u proteklom periodu od 8 sati postojalo najmanje 6 satnih mjerenja, odnosno na server prenešenih rezultata mjerenja.
• Proračun indeksa za polutante koji se računa na osnovu koncentracija u posljednjem satu se vrši ukoliko je uspješno prenešen podatak o posljednjoj satnoj koncentraciji
.
• Indeks se izračunava i objavljuje svakih sat vremena iako se za pojedine zagađujuće materije vrijednost Indeksa izračunava na osnovu različitih perioda, odnosno broja satnih mjerenja:
1. sumpordioksid (SO₂) - vrijednost indeksa na osnovu podatka o koncentraciji za posljednji sat;
2. lebdeće čestice PM10 - vrijednost indeksa na osnovu podatka o koncentraciji za posljednja 24 sata;
3. lebdeće čestice PM2.5 - vrijednost indeksa na osnovu podatka o koncentraciji za posljednjih 24 sata;
4. ugljični monoksid (CO) - vrijednost indeksa na osnovu podatka o koncentraciji za posljednjih osam sati;
5. ozon (O₃) - vrijednost indeksa na osnovu podatka o koncentraciji za posljednjih osam sati;
6. azotni dioksid (NO₂) - vrijednost indeksa na osnovu podatka o koncentraciji za posljednji sat.
• Proračunavanje brojčane vrijednosti Indeksa za svaki polutant se vrši po matematičkoj formuli, kako slijedi:
  I = (IKZ_max – IKZ_min):(KONC_max - KONC_min)*(C_i – KONC_min)+IKZ_min
  Gdje su:
  1. IKZ_max - gornja granična brojčana vrijednost kategorije Indeksa kojoj pripada izmjerena koncentracija polutanta;
  2. IKZ_min - donja granična brojčana vrijednost kategorije Indeksa kojoj pripada izmjerena koncentracija polutanta;
  3. KONC_max - gornja granična vrijednost koncentracije polutanta unutar kategorije Indeksa kojoj pripada izmjerena koncentracija polutanta;
  4. KONC_min - donja granična vrijednost koncentracije polutanta unutar kategorije Indeksa kojoj pripada izmjerena koncentracija polutanta;
  5. C_i - vrijednost koncentracije polutanta (µg/m³ za lebdeće čestice, sumpordioksid, azotne okside i ozon; mg/m³ za ugljični monoksid). Ovo je jedina promjenjiva vrijednost u formuli.
  Vrijednosti IKZ_max , IKZ_min , KONC_max i KONC_min su nepromjenjive.