|
Vrijednosti temperature tla za: 24.10.2025.
|
Bihać |
Termin (h) |
7 |
14 |
21 |
5 cm |
|
|
|
20 cm |
|
|
|
|
Sanski Most |
Termin (h) |
7 |
14 |
21 |
5 cm |
12.4°C |
16.9°C |
12.0°C |
20 cm |
14.1°C |
14.1°C |
14.0°C |
|
Livno |
Termin (h) |
7 |
14 |
21 |
5 cm |
12.4°C |
13.4°C |
12.4°C |
20 cm |
13.1°C |
12.8°C |
13.0°C |
|
Bugojno |
Termin (h) |
7 |
14 |
21 |
5 cm |
|
|
|
20 cm |
|
|
|
|
Mostar |
Termin (h) |
7 |
14 |
21 |
5 cm |
14.5°C |
21.3°C |
15.5°C |
20 cm |
16.5°C |
17.3°C |
17.6°C |
|
-->
Sarajevo |
Termin (h) |
7 |
14 |
21 |
5 cm |
12.2°C |
16.4°C |
12.1°C |
20 cm |
13.6°C |
14.5°C |
14.0°C |
|
Tuzla |
Termin (h) |
7 |
14 |
21 |
5 cm |
14.1°C |
15.3°C |
14.2°C |
20 cm |
14.8°C |
14.8°C |
15.1°C |
|
Gradačac |
Termin (h) |
7 |
14 |
21 |
5 cm |
|
|
|
20 cm |
|
|
|
|
Temperatura zemljišta
Temperatura zemljišta ima veoma važnu ulogu u mnogim hemijskim i biološkim procesima koji se odvijaju u zemljištu. Pod klimom zemljišta podrazumijeva se dnevni i godišnji hod svih fizičkih procesa u zemljištu, koji su povezani i uslovljeni klimom atmosfere, osobinama zemljišta, biljnim pokrivačem i aktivnošću čovjeka.
Klima zemljišta ima direktan i indirektan uticaj na biljnu proizvodnju. Na temperaturni, vodni i vazdušni režim zemljišta čovjek može da utiče agrotehničkim mjerama (navodnjavanje, odvodnjavanje, malčiranje itd.).
U okviru agrometeorologije prati se i proučava temperatura, vlažnost i isparavanje kao najvažniji elementi klime zemljišta. Temperatura zemljišta mjeri se na 5 različitih dubina: 2, 5, 10, 20, 30, 50 i 100 cm na golom tlu tj. tlu bez vegetacije.
Za poljoprivrednu proizvodnju bitno je poznavanje temperatura zemljišta u vegetacionom periodu jer ona utiče na porast i razviće nadzemnih dijelova biljke te rast i apsorpcionu moć korijena. Temperatura oraničnog sloja zemljišta je jedan od najboljih pokazatelja spremnosti zemljišta za sjetvu.
Mjerenje temperatura zemljišta u hladnom dijelu godine bitno je zbog niskih temperatura koje mogu dovesti do oštećenja čvora bokora ozimih žitarica, a kod voćaka i vinove loze do oštećenja korjenovog sistema.
Poznavanje termičkih granica u okviru kojih se kreće temperatura na različitim dubinama ima praktični značaj. Krivulja promjena temperature zemljišta u toku dana ima sličan oblik kao i krivulja temperature zraka. Bitna razlika je u tome što se promjene u tlu javljaju sa zakašnjenjem koje zavisi od toplotne provodljivosti tla. Dnevna kolebanja temperature osjećaju se do dubine od oko 60 cm.
U toplom dijelu godine temperatura sa dubinom opada a u hladnom dijelu godine raste. Nastup temperaturnog maksimuma i minimuma sa porastom dubine sve više kasni. Do 10 cm dubine maksimum zakasni za onim na površini za 3 sata a na 30 cm kasni 12 sati. Zato je danju i ljeti na površini temperatura visoka, dok su dublji slojevi hladniji. Noću i zimi je obrnuto.