Temperature tla

Vrijednosti temperature tla za: 15.10.2018.

Livno

Termin (h)

7

14

21

5 cm

11.3°C 14.2°C 13.5°C

20 cm

13.0°C 13.0°C 13.5°C

Mostar

Termin (h)

7

14

21

5 cm

16.0°C 25.0°C 19.1°C

20 cm

18.9°C 19.0°C 20.0°C

Sanski Most

Termin (h)

7

14

21

5 cm

13.0°C 17.2°C 15.4°C

20 cm

14.8°C 15.5°C 16.0°C

Sarajevo

Termin (h)

7

14

21

5 cm

11.8°C 20.0°C 15.4°C

20 cm

14.8°C 16.4°C 16.4°C

Tuzla

Termin (h)

7

14

21

5 cm

11.1°C 19.8°C 14.4°C

20 cm

Temperatura zemljišta

Temperatura zemljišta ima veoma važnu ulogu u mnogim hemijskim i biološkim procesima koji se odvijaju u zemljištu. Pod klimom zemljišta podrazumijeva se dnevni i godišnji hod svih fizičkih procesa u zemljištu, koji su povezani i uslovljeni klimom atmosfere, osobinama zemljišta, biljnim pokrivačem i aktivnošću čovjeka.

Klima zemljišta ima direktan i indirektan uticaj na biljnu proizvodnju. Na temperaturni, vodni i vazdušni režim zemljišta čovjek može da utiče agrotehničkim mjerama (navodnjavanje, odvodnjavanje, malčiranje itd.).

U okviru agrometeorologije prati se i proučava temperatura, vlažnost i isparavanje kao najvažniji elementi klime zemljišta. Temperatura zemljišta mjeri se na 5 različitih dubina: 2, 5, 10, 20, 30, 50 i 100 cm na golom tlu tj. tlu bez vegetacije.

Za poljoprivrednu proizvodnju bitno je poznavanje temperatura zemljišta u vegetacionom periodu jer ona utiče na porast i razviće nadzemnih dijelova biljke te rast i apsorpcionu moć korijena. Temperatura oraničnog sloja zemljišta je jedan od najboljih pokazatelja spremnosti zemljišta za sjetvu.

Mjerenje temperatura zemljišta u hladnom dijelu godine bitno je zbog niskih temperatura koje mogu dovesti do oštećenja čvora bokora ozimih žitarica, a kod voćaka i vinove loze do oštećenja korjenovog sistema.

Poznavanje termičkih granica u okviru kojih se kreće temperatura na različitim dubinama ima praktični značaj. Krivulja promjena temperature zemljišta u toku dana ima sličan oblik kao i krivulja temperature zraka. Bitna razlika je u tome što se promjene u tlu javljaju sa zakašnjenjem koje zavisi od toplotne provodljivosti tla. Dnevna kolebanja temperature osjećaju se do dubine od oko 60 cm.

U toplom dijelu godine temperatura sa dubinom opada a u hladnom dijelu godine raste. Nastup temperaturnog maksimuma i minimuma sa porastom dubine sve više kasni. Do 10 cm dubine maksimum zakasni za onim na površini za 3 sata a na 30 cm kasni 12 sati. Zato je danju i ljeti na površini temperatura visoka, dok su dublji slojevi hladniji. Noću i zimi je obrnuto.