Temperature tla

Vrijednosti temperature tla za: 23.5.2022.

Bihać

Termin (h)

7

14

21

5 cm

18.6°C 25.9°C 20.5°C

20 cm

19.4°C 20.1°C 21.0°C

Sanski Most

Termin (h)

7

14

21

5 cm

20.1°C 29.0°C 23.5°C

20 cm

21.5°C 23.9°C 24.1°C

Livno

Termin (h)

7

14

21

5 cm

15.8°C 21.0°C 20.7°C

20 cm

16.4°C 16.5°C 16.8°C

Bugojno

Termin (h)

7

14

21

5 cm

17.6°C 28.8°C 19.2°C

20 cm

20.0°C 21.5°C 21.0°C

Mostar

Termin (h)

7

14

21

5 cm

21.1°C 28.4°C 25.2°C

20 cm

22.2°C 22.8°C 24.2°C

Ivan Sedlo

Termin (h)

7

14

21

5 cm

16.9°C 22.0°C 17.0°C

20 cm

17.4°C 17.2°C 17.4°C

Sarajevo

Termin (h)

7

14

21

5 cm

18.8°C 28.2°C 20.0°C

20 cm

19.2°C 20.8°C 20.8°C

Zenica

Termin (h)

7

14

21

5 cm

18.9°C 34.1°C 22.0°C

20 cm

20.1°C 21.6°C 22.3°C

Tuzla

Termin (h)

7

14

21

5 cm

19.1°C 25.2°C

20 cm

19.8°C 20.2°C

Gradačac

Termin (h)

7

14

21

5 cm

19.4°C 26.6°C 21.2°C

20 cm

19.6°C 20.4°C 20.8°C

Temperatura zemljišta

Temperatura zemljišta ima veoma važnu ulogu u mnogim hemijskim i biološkim procesima koji se odvijaju u zemljištu. Pod klimom zemljišta podrazumijeva se dnevni i godišnji hod svih fizičkih procesa u zemljištu, koji su povezani i uslovljeni klimom atmosfere, osobinama zemljišta, biljnim pokrivačem i aktivnošću čovjeka.

Klima zemljišta ima direktan i indirektan uticaj na biljnu proizvodnju. Na temperaturni, vodni i vazdušni režim zemljišta čovjek može da utiče agrotehničkim mjerama (navodnjavanje, odvodnjavanje, malčiranje itd.).

U okviru agrometeorologije prati se i proučava temperatura, vlažnost i isparavanje kao najvažniji elementi klime zemljišta. Temperatura zemljišta mjeri se na 5 različitih dubina: 2, 5, 10, 20, 30, 50 i 100 cm na golom tlu tj. tlu bez vegetacije.

Za poljoprivrednu proizvodnju bitno je poznavanje temperatura zemljišta u vegetacionom periodu jer ona utiče na porast i razviće nadzemnih dijelova biljke te rast i apsorpcionu moć korijena. Temperatura oraničnog sloja zemljišta je jedan od najboljih pokazatelja spremnosti zemljišta za sjetvu.

Mjerenje temperatura zemljišta u hladnom dijelu godine bitno je zbog niskih temperatura koje mogu dovesti do oštećenja čvora bokora ozimih žitarica, a kod voćaka i vinove loze do oštećenja korjenovog sistema.

Poznavanje termičkih granica u okviru kojih se kreće temperatura na različitim dubinama ima praktični značaj. Krivulja promjena temperature zemljišta u toku dana ima sličan oblik kao i krivulja temperature zraka. Bitna razlika je u tome što se promjene u tlu javljaju sa zakašnjenjem koje zavisi od toplotne provodljivosti tla. Dnevna kolebanja temperature osjećaju se do dubine od oko 60 cm.

U toplom dijelu godine temperatura sa dubinom opada a u hladnom dijelu godine raste. Nastup temperaturnog maksimuma i minimuma sa porastom dubine sve više kasni. Do 10 cm dubine maksimum zakasni za onim na površini za 3 sata a na 30 cm kasni 12 sati. Zato je danju i ljeti na površini temperatura visoka, dok su dublji slojevi hladniji. Noću i zimi je obrnuto.