|
INFORMACIJA
U skladu sa Zakonom o zaštiti zraka
” Sl. Novine FBiH 33/03 ”, Pravilnikom o monitoringu kvaliteta zraka
za FBiH, kao i Pravilnika o graničnim vrijednostima kvaliteta
zraka, Federalni hidrometeorološki zavod je izvršio analizu raspoloživih
podataka o stanju kvaliteta zraka u FBiH.Naravno da je postojeći
broj stanica koje prate kvalitet zraka u FBiH nedovoljan da prezentira
pravu sliku za FBiH.
Imajući ovu činjenicu
u vidu, u sklopu izrade Strategije zaštite okoliša FBiH, koja je
u toku izrade, planira se, a u skladu sa članom 6 Pravilnika
o monitoringu kvaliteta zraka za FBiH izrada prijedloga mreže stanica
za praćenje kvaliteta zraka od Federalnog interesa.
1. PRAĆENJE KVALITETA ZRAKA
Praćenje kvaliteta zraka u
Bosni i Hercegovini, Zavod kontinuirano vrši od 1967 godine. Utvrđivanje
kvalitativnih i kvantitativnih osobina zraka i padavina Zavod je
vršio u osnovnoj mreži meteoroloških stanica. Vršimo objedinjavanje
i analiziranje svih prikupljenih podataka koji se odnose na zagađivanje
zraka - emisija istanje zagađenosti zraka - imisija, kao i
redovno davanje informacija odgovarajućim institucijama.
U predhodnom periodu Sektor se posebno
bavio, sa aspekta zraka, redovnim praćenjem stanja zagadjenosti
- imisija na području Sarajeva i Tuzle a od 2006.godine i na
Ivan Sedlu.
SARAJEVO - BJELAVE
Analize ovih popdataka, 24 satni
uzorci, ukazuje da poslije rata opet dolazi do postepenog rasta
koncentracija sumpor dioksida i dima u atmosferi grada Sarajeva,
u periodu 1995 - 2007. godina da bi u toku 2001 godine došlo do
manjeg pada koncentracija sumpor dioksida i dima, što se može vidjeti
na priloženom grafikonu, Slika 1. Nešto niže vrijednosti ovih zagađujućih
suptanci može se objasniti povoljnim meteorološkim uslovima. U zimskom
periodu 2001. god. nije bilo dugih perioda sa temperaturnim inverzijama,
a temperature su bile u prosjeku veće tako da se sigurno trošilo
manje energije za zagrijavanje, a samim tim je i emisija zagađujućih
materija u atmosferu bila manja. Upoređujući statističke
pokazatelje za sumpor dioksid i dim sa graničnim vrijednostima
kvaliteta zraka (GV) Tabela 1., član 9. Pravilnika o graničnim
vrijednostima kvaliteta zraka, koncentracije dima prelaze GV za
visoke vrijednosti, 98-i percentil.
Tabela 1. Granične vrijednosti kvaliteta zraka
– GV u cilju zaštite zdravlja ljudi
| Zagađujuća materija |
Period uzorkovanja |
Prosječne
godišnje vrijednosti (mg/m3) |
Visoka
vrijednost (mg/m3) |
| SO2 |
1 sat |
90 |
500
(ne smije biti prekoračena više od 24 puta u kalendarskoj
godini ) |
| SO2 |
24 sat |
90 |
240
( ne smije biti prekoračena više od 7 puta u kalendarskoj
godini) |
| NO2 |
1 sat |
60 |
300
(ne smije biti prekoračena
više od 18 puta u kalendarskoj godini) |
| NO2 |
24 sat |
60 |
140
( ne smije biti prekoračena
više od 7 puta u kalendarskoj godini) |
| LČ 10 |
24 sat |
50 |
100
( ne smije biti prekoračena
više od 7 puta u kalendarskoj godini) |
| ULČ |
24 sat |
150 |
350
( ne smije biti prekoračena
više od 7 puta u kalendarskoj godini) |
| DIM |
24 sat |
30 |
60 ne
smije biti prekoračena više od 7 puta u kalendarskoj
godini
(98-i percentil) |
| CO |
8 sat |
|
10000 |
| O3 |
8 sat |
|
150
(ne smije biti prekoračena
više od 21 puta u kalendarskoj godini) |
Tabela 2.Statistički pokazatelji koncentracija sumpordioksida i dima (24-satni uzorci)
Sarajevo – Bjelave
| GODINA |
Koncentracija SO2
(mg/m3) |
Koncetracija dima (mg/m3) |
| Csr |
Cmed |
C95 |
C98 |
Cmax |
Csr |
Cmed |
C95 |
C98 |
Cmax |
| 2003 |
21 |
11 |
68 |
122 |
162 |
41 |
20 |
152 |
290 |
634 |
| 2004 |
24 |
14 |
74 |
93 |
134 |
47 |
27 |
154 |
241 |
749 |
| 2005 |
33 |
17 |
103 |
142 |
435 |
47 |
25 |
155 |
270 |
713 |
| 2006 |
29 |
21 |
69 |
94 |
130 |
35 |
18 |
132 |
232 |
285 |
| 2007 |
28 |
22 |
61 |
71 |
247 |
27 |
15 |
88 |
121 |
406 |
Slika 1.
Automatska stanica za praćenje kvaliteta
zraka počela je saradom 2003. godine i mjeri trenutne koncentracije
pet parametara zagadjenosti zraka Tabela 3. i Slika 2. 2006. godine
ovoj stanici su dodata još jedan monitor za mjerenje ozona.
Tabela 3. Statistički pokazatelji kvaliteta
zraka (satni uzorci)
Sarajevo – Automatska stanica Bjelave
| PARAMETAR |
SO2
(mg/m3) |
CO(mg/m3) |
O3(mg/m3) |
| GODINA |
2003 |
2004 |
2006 |
2007 |
2003 |
2004 |
2005 |
2006 |
2007 |
2006 |
2007 |
|
PROSJEK |
18 |
22 |
24 |
29 |
0.768 |
0.259 |
0.443 |
0.552 |
0.31 |
49 |
50 |
|
MAX |
245 |
317 |
334 |
1075 |
10.458 |
5.792 |
6.120 |
6.330 |
4.62 |
148 |
169 |
| P-50 |
8 |
9 |
12 |
13 |
0.468 |
0.127 |
0.259 |
0.310 |
0.20 |
45 |
47 |
| P-95 |
66 |
83 |
86 |
105 |
2.413 |
1.018 |
1.566 |
1.850 |
0.89 |
97 |
105 |
| P-98 |
107 |
122 |
128 |
149 |
4.121 |
1.698 |
2.274 |
2.750 |
1.36 |
108 |
116 |
| P-99.9 |
199 |
230 |
271 |
370 |
8.957 |
4.268 |
4.230 |
5.170 |
3.56 |
133 |
155 |
| %VALID |
83.86< |
98.44 |
93.34 |
83.63 |
97.82 |
99.98 |
99.65 |
99.87 |
89.06 |
95.51 |
81.78 |
| #VALID |
7346 |
8647 |
8177 |
7326 |
8569 |
8782 |
8729 |
8749 |
7802 |
8367 |
7164 |
NAPOMENA: nema dovoljan broj validnih
podataka mjerenja u 2005. godini za SO
Tabela 3. nastavak
|
PARAMETAR |
NO
(mg/m3) |
NO2
(mg/m3) |
NOx
(mg/m3) |
| GODINA |
2003 |
2004 |
2005 |
2006 |
2007 |
2003 |
2004 |
2005 |
2006 |
2007 |
2003 |
2004 |
2005 |
2006 |
2007 |
|
PROSJEK |
22 |
21 |
13 |
13 |
14 |
27 |
25 |
26 |
19 |
18 |
42 |
39 |
43 |
35 |
39 |
|
MAX |
759 |
620 |
437 |
310 |
253 |
283 |
319 |
299 |
187 |
165 |
730 |
670 |
692 |
526 |
434 |
| P-50 |
4 |
5 |
4 |
3 |
4 |
17 |
16 |
17 |
12 |
14 |
20 |
20 |
24 |
17 |
21 |
| P-95 |
111 |
101 |
53 |
63 |
63 |
84 |
73 |
81 |
63 |
47 |
165 |
144 |
146 |
143 |
139 |
| P-98 |
202 |
189 |
103 |
103 |
105 |
133 |
106 |
122 |
93 |
63 |
277 |
245 |
249 |
226 |
207 |
| P-99.9 |
613 |
452 |
387 |
208 |
220 |
239 |
269 |
250 |
145 |
129 |
595 |
514 |
506 |
415 |
396 |
| %VALID |
85.94 |
99.99 |
98.23 |
99.94 |
89.21 |
85.99 |
99.99 |
98.14 |
99.03 |
92.42 |
85.91 |
99.99 |
98.22 |
99.35 |
91.75 |
| #VALID |
7528 |
8783 |
8605 |
8755 |
7815 |
7533 |
8783 |
8597 |
8675 |
8096 |
7526 |
8783 |
8604 |
8703 |
8037 |
Slika 2.

Ova stanica je postavljena na meteorološkoj
stanici Bjelave u Sarajevu. Njeni podaci će upotpuniti sliku
stanja kvaliteta zraka u Sarajevu.
Utvrđeni statistički parametri koncentracija SO2, NO, NO2, NOx, CO i O3 nisu prelazili granične vrijednosti utvđene Pravilnikom.
IVAN SEDLO
Krajem 2005. godine uspostavljena je automatska
stanica za praćenje kvaliteta zraka na Meteoroločkoj stanici
Ivan Sedlo, po programu EMEP-a. Taj program uključuje praćenje
i procjenu prekograničnog prijenosa zagađujućih tvari
u zraku na velike udaljenosti u Evropi.
U ovom Izvještaju dati su pokazatelji dvogodišnjeg mjerenja
kvaliteta zraka na stanici Ivan Sedlo, Tabela 4. i Slika 3.
Visoke vrijednosti koncentracija
sumpordioksida, 99.9-i percentil kao i maksimalna vrijednost od
387 mg/m3 ukazuju na problem daljinskog transporta iz
Termoelektrane Kakanj. Mora se istaći da je u istoj godini
maksimalna vrijednost sumpor dioksida na automatskoj stanici Sarajevo
bila nešto niža ( 334 mgSO2/m3).
Tabela 4. Statistički pokazatelji
kvaliteta zraka (satni uzorci)
Automatska stanica Ivan Sedlo
|
PARAMETAR |
SO2 (mg/m3) |
NO (mg/m3) |
NO2 (mg/m3) |
NOx (mg/m3) |
O3 (mg/m3) |
PM10 (mg/m3) |
|
GODINA |
2006 |
2007 |
2006 |
2007 |
2006 |
2007 |
2006 |
2007 |
2006 |
2007 |
2006 |
2007 |
|
PROSJEK |
24.2 |
33.6 |
|
1.2 |
4.0 |
4.9 |
|
5.7 |
61.0 |
|
27.8 |
28.0 |
|
MAX |
386.6 |
302.7 |
|
335.9 |
50.2 |
58.8 |
|
540.8 |
153.3 |
|
428.3 |
225.8 |
|
P-50 |
18.9 |
30.1 |
|
0.1 |
2.3 |
2.8 |
|
3.5 |
62.0 |
|
21.8 |
22.0 |
|
P-95 |
64.7 |
71.3 |
|
4.0 |
13.5 |
18.4 |
|
21.6 |
102.9 |
|
70.9 |
73.7 |
|
P-98 |
99.3 |
103.7 |
|
5.0 |
18.6 |
27.3 |
|
29.3 |
110.7 |
|
98.1 |
97.6 |
|
P-99.9 |
278.3 |
200.0 |
|
39.2 |
42.3 |
41.1 |
|
69.2 |
142.5 |
|
246.7 |
177.9 |
|
%VALID |
93.57 |
91.66 |
|
91.38 |
77.51 |
91.66 |
|
91.43 |
91.38 |
|
88.69 |
88.82 |
|
#VALID |
8197 |
8029 |
|
8005 |
6790 |
8029 |
|
8009 |
8005 |
|
7769 |
7781 |
NAPOMENA: 2006.godina: NO i NOx – nisu pouzdani
rezultati mjerenja 2007.godina: O3 – aparat nije radio
Slika 3.
TUZLA
Praćenje koncentracija sumpor dioksida i dima
u zraku grada Tuzle, na meteorološkoj stanici, ponovo je počelo
2002. godine. Upoređujući rezultate mjerenja Tabela 5.
i Slika 4., 24 satni uzorci, u periodu 2002 - 2007. godina sa mjerenjima
1990 - 1991. godine, koncentracije sumpor dioksida su nešto niže
dok su koncentracije dima veće, i prelaze GV za visoke vrijednosti,
98-i percentil.
Tabela 5. Statistički pokazatelji koncentracija
sumpor dioksida i dima (24-satni uzorci) Tuzla – Meteorološka stanica
|
GODINA |
Koncentracija SO2 (mg/m3) |
Koncetracija dima (mg/m3) |
|
Csr |
Cmed |
C95 |
C98 |
Cmax |
Csr |
Cmed |
C95 |
C98 |
Cmax |
|
1990 |
57 |
26 |
118 |
619 |
758 |
7 |
5 |
21 |
28 |
71 |
|
1991 |
49 |
36 |
139 |
181 |
266 |
10 |
5 |
30 |
51 |
79 |
|
2002 |
33 |
15 |
122 |
173 |
234 |
26 |
16 |
85 |
100 |
174 |
|
2003 |
46 |
26 |
151 |
193 |
382 |
23 |
12 |
73 |
109 |
161 |
|
2004 |
33 |
19 |
108 |
160 |
333 |
20 |
10 |
71 |
110 |
161 |
|
2005 |
39 |
24 |
111 |
167 |
403 |
24 |
14 |
83 |
107 |
129 |
|
2007 |
55 |
42 |
144 |
167 |
251 |
25 |
15 |
76 |
121 |
287 |
NAPOMENA: 2006. godini mjerenja nisu bila kontinuirana tokom cijele
godine pa nisu uključena u ovu informaciju.
Slika 4.
Od marta 2003. godine uspostavljen je i
sistem za praćenje kvaliteta zraka na području Tuzlanskog
kantona, kojim se vrši automatski monitoring kvaliteta zraka, koji
obuhvata pet fiksnih imisionih stanica i jednu mobilnu. Grafički
i tabelarno su prikazana mjerenja sa dvije stanice Skver i Tuzla1
koje se nalaze u užem centru grada Tuzla.
Tabela 6. Statistički pokazatelji kvaliteta zraka
(satni uzorci)
Tuzla – Automatska stanica SKVER
|
PARAMETAR |
SO2 (mg/m3) |
NO2 (mg/m3) |
CO (mg/m3) |
O3 (mg/m3) |
PM2.5 (mg/m3) |
|
GODINA |
2004 |
2005 |
2004 |
2005 |
2004 |
2005 |
2006 |
2004 |
2005 |
2006 |
2004 |
2005 |
|
PROSJEK |
35 |
57 |
32 |
28 |
1.19 |
1.27 |
1.31 |
46 |
43 |
37 |
55 |
66 |
|
MAX |
1196 |
1016 |
258 |
242 |
11.10 |
10.80 |
9.25 |
186 |
213 |
165 |
761 |
584 |
|
P-50 |
16 |
30 |
25 |
20 |
0.75 |
0.80 |
0.80 |
35 |
35 |
27 |
32 |
36 |
|
P-95 |
127 |
193 |
89 |
78 |
3.65 |
3.70 |
3.90 |
119 |
106 |
100 |
175 |
225 |
|
P-98 |
191 |
277 |
113 |
106 |
5.05 |
4.74 |
5.00 |
136 |
121 |
114 |
257 |
302 |
|
P-99.9 |
526 |
651 |
210 |
194 |
9.00 |
7.83 |
8.18 |
171 |
153 |
151 |
675 |
484 |
|
%VALID |
95 |
95 |
91 |
92 |
97 |
99 |
95 |
92 |
93 |
90 |
90 |
97 |
|
#VALID |
8344 |
8352 |
8016 |
8100 |
8504 |
8658 |
8325 |
8090 |
8137 |
7906 |
7874 |
8523 |
NAPOMENA: 2006. godina - nema dovoljan broj validnih
podataka mjerenja za SO2, NO2, i
PM 2.5. ; 2007. godina - nijedan parametar nema kontinuirano mjerenje
tokom cijele godine
Slika 5.
Tabela 7. Statistički pokazatelji kvaliteta zraka
(satni uzorci) Tuzla – Automatska stanica TUZLA1
|
PARAMETAR |
SO2 (mg/m3) |
NO2 (mg/m3) |
CO (mg/m3) |
O3 (mg/m3) |
PM2.5 (mg/m3) |
|
GODINA |
2004 |
2005 |
2006 |
2004 |
2005 |
2004 |
2005 |
2006 |
2004 |
2005 |
2004 |
2005 |
|
PROSJEK |
38 |
73 |
63 |
23 |
43 |
1.36 |
1.42 |
1.36 |
39 |
41 |
64 |
75 |
|
MAX |
1561 |
967 |
959 |
141 |
325 |
12.70 |
12.15 |
15.30 |
186 |
151 |
957 |
878 |
|
P-50 |
14 |
35 |
28 |
19 |
32 |
0.70 |
0.80 |
0.70 |
32 |
35 |
32 |
33 |
|
P-95 |
162 |
267 |
244 |
51 |
118 |
5.05 |
4.60 |
4.60 |
92 |
97 |
249 |
299 |
|
P-98 |
268 |
362 |
328 |
65 |
153 |
6.70 |
5.85 |
5.95 |
109 |
111 |
358 |
411 |
|
P-99.9 |
661 |
726 |
629 |
116 |
278 |
11.15 |
10.13 |
11.87 |
150 |
138 |
807 |
722 |
|
%VALID |
81 |
95 |
98 |
76 |
84 |
77 |
96 |
94 |
89 |
86 |
91 |
75 |
|
#VALID |
7078 |
8314 |
8570 |
6680 |
7358 |
6776 |
8439 |
8226 |
7776 |
7539 |
7978 |
6573 |
NAPOMENA: 2006. godina - nema dovoljan broj validnih
podataka mjerenja za NO2, O3 i PM 2.5. ;
2007. godina - nijedan parametar nema kontinuirano mjerenje tokom
cijele godine
Slika 6.
Analizirajuči dobivene statističke
pokazatelje mjerenja koncentracija SO2, NO2,
CO, O3 i PM 2.5 utvrđeno da jedino visoke vrijednosti
koncentracije SO2 prelaze GV.
2. KISELOST PADAVINA
Simptomatično je postepeno povećavanje
kiselosti padavina, koje istražuje ovaj sektor. Ilustrativno je
to prikazano na grafikonu, Slika 7., koji pokazuje učestalost
pojava kiselih padavina.
Slika 7.
Slika
8.
Kisele padavine, Slika 8., se pojavljuju tokom cijele
godine, u ljetnom periodu registrovano je 4% do 7% kiselih padavina,
a mjesec sa najučestalijim pojavama kiselih padavina je decembar
sa 14%, kako se to vidi na slici. Najveći broj pojava kiselih
padavina, može se objasniti već poznatom činjenicom daljinskim
transportom. Analizirajući pravce vjetra, Slika 9., preko 70%
kiselih padavina dolazi sa vazdušnim masama koje stižu sa sjeverozapada
u odnosu na Sarajevo. Ovo potvrđuje činjenicu
da lokalno zagađenje atmosfere na području BiH bitno ne
utiče na učestalost pojave kiselih padavina. Naime, ona
je posljedica frontalnih masa koje se zagađivane krečući
preko Evrope.
Slika 9.
3. PRAĆENJE RADIOAKTIVNOSTI ATMOSFERE
I dalje se u Bosni i Hercegovini
potencira problem radioaktivnog zračenja. Svakako da je ovo
pitanje jedno od bitnih životnih za stanovnike koji žive na tom
području. Novine i novinara nebi trebali da ovom problemu pristupaju
senzacionalistički i da javnosti prezentiraju podatke koji
mogu da izazovu strah i paniku kod ljudi. Osnovni zadatak u ovakvim
situacijama i novinara i relevantnih službi je da javnosti prezentiraju
činjenice a ne teorijska i senzacionalistička naklapanja.
Federalni meteorološki
zavod kao institucija od interesa za Federaciju i Bosnu i Hercegovinu
svakodnevno mjeri absorbovane doze jonizirajućeg zračenja.
Prema podacima kontinuiranih višegodišnjih mjerenja i testnih mjerenja
na području Centralne Bosne i području Hercegovine, obradom
godišnjih doza, absorbovana doza jonizirajućeg zračenja
iznosi 0.8 do 1.1 milisiverta godišnje (mSv/y), Slika 10. Svakako
da iz ovog podatka građani ne mogu ocjeniti veličinu radijacije
i zato će mo pokušati na popularan način objasniti neke
pojmove i norme jonizirajučeg zračenja.
Slika 10.
Prema svjetskim istraživanjima i
standardima prirodna radijacija zemlje iznosi 1.2 mSv/y, a prirodna
kosmička radijacija iznosi 0.3 mSv/y. Tako da ukupna prirodna
radijacija iznosi 1.5 mSv/y.
Odmah se može uočiti da su izmjerene vrijednosti
absorbovane doze kod nas ispod standardnih svjetskih normativa.
Iako nije popularno tehnički detaljisati mora
se ukazati na razliku između raznih tipova radijacije. Naime,
absorbovana doza radijacije se iskazuje u jedinicama Grey/godinu
(Gy/y). Biološki efekti absorbovane doze jonizirajućeg zračenja
na organizme se iskazuje u jedinicama Sivert/godinu (Sv/y). Činjenica
je da biološki efekti radijacije zavisi od tipa radijacije, odnosno
od energije čestica koje uzrokuju jonizirajuće zračenje.
Najmanje biološke efekte ima X-zraci, gama i elektronsko zračenje,
dok veliki štetni biološki efekat izazivaju brzi neutroni, protoni
i alfa čestice, a največi teška jezgra.
Ilustracije radi navodimo podatke komparativnim
radiacionim dozama prirodnog zračenja: Prirodno zračenje
u Australiji iznosi 2 mSv/y, u Sjevernoj Americi 3 i veće je
u odnosu na izmjerene kod nas (cca 1.4 mSv/y).
Veoma opasne doze su naprimjer 5000 mSv absorbovane
u toku jednog mjeseca, a smrtonosna doza je 10 000 mSv absorbovana
u toku jednog dana ili sedmice.
Upoređujući ove podatke sa izmjerenim
kod nas sigurno da nema mjesta ni za kakvu paniku niti za neke špekulacoije
o ugroženosti gradova BiH.
Svakako da ovdje nisu uključena razmatranja
pitanja postojanja područja na kojima se eventualno nalaze
ostaci materijala sa osiromašenim uranijumom.
Ovi problemi su svakako aktuelni ali su sigurno,
ako postoje, usko lokalnog karaktera i mogu se izolovati tako da
ne utiču bitno na globalnu situaciju na području BiH.
Imajući u vidu da u Evropi radi veliki broj
nuklearnih centrala i to povećava mogućnost akcesnih situacija.
Iskustvo iz incidenta tipa "Černobil" pokazuje nuklearni
"oblak" može preći preko više zemalja i primarno
ugroziti ljudske živote.
Blagovremenim upozoravanjem mogu se primarni štetni
efekti na zdravlje bitno smanjiti.
4. MEĐUNARODNE OBAVEZE I IZVJEŠTAVANJE
U skladu sa evropskim konvencijama
Sektor je primjenom Evropskog softwarea DEM (softverski paket za
imisiju), koji je instaliran kod nas, izvršio obradu statističkih
vrijednosti stanja zagadjenosti i podatke direktno preko interneta
poslao na: ftp://info.rivm.nl/pub/llo/pub /upload/
etcaq/dem kao i ostale evropske zemlje. Ti se podaci mogu pronaći
u AIRBASE na EIONET portalu EEA ( Evropska Agencija za okoliš).
Ovi podaci se dostavljaju za Bosnu i Hercegovinu, saradnja i izvještavanje
prema EEA se vrši već duži niz godina. Ovdje moramo istaći
da Bosna i Hercegovina sa aspekta razmjene podataka o kvalitetu
zraka sa EEA izvršava svoje obaveze u skladu sa zakonima iz ove
oblasti u našoj zemlji, kao i Direktivama EU za oblast praćenja
i analiza kvaliteta zraka . Kao potvrdu ove činjenice redovno
EEA pravi analizu protoka podataka o kvalitetu zraka (EOI podaci).
Na priloženoj slici “Overview for data flow AQ1 EOI data” vidi se
da je Bosna i Hercegovina u grupi od 28 zemalja sa skorom od maksimalno 3 poena i da uspješno i kvalitetno
obavlja svoje obaveze.
Na drugoj slici je prikazan
skor za sve zemlje Evrope koje učestvuju u razmjeni kompletnih
podataka u EIONET sistemu. Tu je vidljivo da je Bosna i Hercegovina
pozicionirana na 27 mjestu, uz napomenu da su zemlje Španija, Italija,
Hrvatska i druge pozicionirane iza nas.
Naravno mora se napomenuti da se u ovaj skor pored podataka
o kvalitetu zraka uključena i razmjena podataka o kvalitetu
i kvantitetu voda ugroženih područja, emisija u zrak i sl.
Proračun emisije štetnih materija u zrak na području
Bosne i Hercegovine Zavod vrši već duži niz godina. Primjenom
evropskih konvencija smo dužni dostavljati ove podatke, kao i
sve ostale zemlje Evrope. Za ove potrebe, kao i za potrebe kompatibilnosti
emisionih podataka, Evropska zajednica je usvojila kompjuterske
software pakete, pomoću koih vrši kompletan proračun
svih komponenti koji zagadjuju zrak na jednom področju. Ovi
paketi i sam pristup obrade podataka je poznat pod nazivom CORINAIR
meteodologija Tu se posebno radi o slijedećim software paketima:
Collecter • kompletna obrada emisionih
izvora zagadjivanja zraka, ·
Reporter • komplet tabelarnih prikaza
saznanja zagadjivanja u skladu sa konvencijama,
Importer • paket za povezivanje
sa drugim software,
Copert • kompletna obrada zagadjivanja
atmosfere od vozila.
Obzirom da se radi o veoma kompleksnim software to se ovi paketi
već duže analiziraju i proučavaju u ovom Sektoru. Ostvarivana
je i medjunarodna saradnja u vezi ovih software-a preko Evropskog
centra ETC/AE koji radi u sklopu Evropske agencije za okoliš (EEA).
Sada je Sektor u mogućnosti da vrši proračune emisije
od vozila, kao i emisije od velikih izvora zagadjivanja zraka
- Termoelektrane.
|